Na malom dalmatinskom balkonu ili u dvorištu kamene kuće lakše je početi s jednom zatvorenom posudom nego s hrpom koju ćete poslije morati premještati. Posuda ne mora biti velika, ali sadržaju treba zrak, a višak vlage ne smije završiti na podu. Prije nego što ubacite prvu koru povrća, odlučite gdje će komposter stajati i tko će ga obilaziti dok niste kod kuće.
Odaberite način prema prostoru i navikama
Za balkon ili mali kut dvorišta dobar je početak spremnik za aerobno kompostiranje s poklopcem, otvorima za zrak i pristupom sadržaju radi povremenog miješanja. Smjestite ga u sjenu ili polusjenu, ondje gdje možete očistiti pod. Za dalmatinskih ljetnih vrućina sadržaj se u premaloj posudi brzo suši, a nezaštićen spremnik na kiši može se natopiti. Na popločanom podu podmetnite pladanj koji možete isprazniti i oprati. Tekućina koja se u njemu skupi nije gotov tekući kompost za biljke.
Vermikompostiranje, odnosno kompostiranje uz pomoć glista, može odgovarati natkrivenom balkonu ili prikladnoj prostoriji u kući. Gliste, međutim, ne podnose pregrijavanje, smrzavanje ni natopljen materijal. Kuhinjska posuda za fermentaciju ostataka zauzima malo mjesta i može privremeno zadržati ostatke hrane, no nakon fermentacije sadržaj još nije zreo kompost. Treba ga ukopati na prikladnome mjestu ili dovršiti u komposteru. Nemate li kamo s njim, ta metoda sama po sebi nije dobro rješenje.
U stambenoj zgradi najprije provjerite pravila za balkone i zajedničke površine. Na seoskom gospodarstvu mali spremnik može poslužiti za probu, ali njegov kapacitet treba uskladiti s količinom kuhinjskih ostataka. Goste uključite tek kad imaju jasnu uputu što smiju ubaciti i kad netko može redovito nadzirati posudu.
Što pripremiti prije prvog punjenja
Pripremite spremnik, malu kuhinjsku posudicu za ostatke i zalihu suhog materijala. Na dno vanjskog spremnika stavite nekoliko šaka usitnjenog kartona, suhog lišća ili sitnih grančica da se svježi ostaci ne slijepe uz dno. Kuhinjsku posudicu praznite često, osobito ljeti: ona služi za prikupljanje, ne za kompostiranje.
U komposter idu vlažni ostaci, bogatiji dušikom, i suhi dodaci, bogatiji ugljikom. Ne morate vagati svaku koru. Bitno je da pri svakom dodavanju kuhinjskih ostataka imate dovoljno suhog materijala da ih prekrijete.
- Prikladno za početak: kore i odresci povrća, manje količine voćnih ostataka, talog kave, listići čaja bez plastičnih vrećica te usitnjeno suho lišće i neobojeni karton.
- Dodajte oprezno: pokošenu travu u tankom sloju, manje količine ostataka agruma te ljuske jaja usitnjene nakon sušenja. Debeli sloj trave lako se zbije.
- Izostavite iz običnog malog kompostera: meso, ribu, kosti, mliječne proizvode, kuhanu masnu hranu, izmet kućnih ljubimaca te bolesne biljke i korov sa zrelim sjemenom.
Na obiteljskom gospodarstvu mogu se nakupiti i ostaci grožđa nakon pripreme soka ili prerade. Veća količina komine nije za mali balkonski spremnik: može se zbiti, zagrijati i privući kukce ako nije pomiješana s dovoljno suhog materijala u sustavu odgovarajuće veličine. Za prvi pokušaj ostanite pri uobičajenim kuhinjskim ostacima.
Prvi tjedni: malo po malo
- Usitnite krupne ostatke. Manji komadi lakše se miješaju sa suhim materijalom; ne trebate ih pretvoriti u kašu.
- Dodajte vlažni materijal u tankom sloju. Nemojte odjednom istresti cijelu kantu ostataka od ručka.
- Prekrijte ga suhim dodatkom. Šaka ili dvije usitnjenog kartona ili suhog lišća za svako manje dodavanje dobar su početak. Poslije prilagodite količinu prema stanju u posudi.
- Provjerite vlagu i zrak. Materijal treba biti vlažan poput dobro ocijeđene spužve, a ne blatnjav. Povremeno ga rastresite malom lopaticom, pazeći da ne oštetite spremnik.
Ako se sadržaj suši i gotovo se ne mijenja, dodajte malo vode ili vlažnih ostataka pa promiješajte. Ako se lijepi u mokre nakupine, umiješajte suhi karton i provjerite jesu li otvori za zrak slobodni. Poklopac držite zatvorenim, ali ne zatvarajte otvore za prozračivanje. Nakon rukovanja kompostom operite ruke i očistite pribor.
Mirisi i kukci kao znakovi za prilagodbu
Komposter o kojem se brinete može imati blag zemljani miris. Oštar miris truleži obično upućuje na previše mokrih ostataka i premalo zraka. Tada nekoliko dana ne dodajte kuhinjski otpad, rastresite sadržaj i umiješajte suhi materijal. Pojave li se mušice, provjerite jesu li voćni ostaci ostali na površini pa ih prekrijte. Ne ulijevajte u kompost mirise, jaka sredstva za čišćenje ni insekticid.
Mravi mogu upućivati na presuh sadržaj, a iscjedak ispod posude na previše vlage ili lošu odvodnju. Ni u jednom slučaju nemojte odmah dodavati još otpada. U malom komposteru mijenjajte jednu stvar odjednom — dodajte malo suhog materijala ili vode, odnosno poboljšajte prozračivanje — kako biste vidjeli što je pomoglo.
Kada je kompost spreman i kamo s njim
Vrijeme dozrijevanja ovisi o materijalu, temperaturi, vlazi i održavanju. U posudi u koju stalno ubacujete nove ostatke neće sve sazreti istodobno. Ako imate mjesta, koristite dvije posude: jednu punite, a drugu pustite da sadržaj dozrije. Ako nemate, tamniji, mrvičast dio s dna izdvojite u prozračnu posudu da dodatno dozrije, a prepoznatljive ostatke vratite u aktivni komposter.
Zreo kompost miriše na šumsku zemlju i većina početnih ostataka više se ne raspoznaje. Svježe, nedovršene ostatke nemojte stavljati u male posude sa začinskim biljem: mogu privući mušice i privremeno poremetiti uvjete oko korijena. Gotov kompost pomiješajte sa zemljom ili supstratom, umjesto da sadite samo u njega. Ako uz kuću uzgajate biljke u teglama, o izboru mjesta i ritmu zalijevanja pročitajte u vodiču o vrtu u posudama u dalmatinskom dvorištu.
Za početak odvojite malu posudicu za ostatke povrća, pripremite vrećicu usitnjenog neobojenog kartona i zapišite datum prvog punjenja. Tijekom prvog mjeseca, svaki put kad otvorite komposter, pogledajte je li površina prekrivena, je li sadržaj umjereno vlažan i jesu li otvori za zrak slobodni. Tako ćete na vrijeme primijetiti treba li što promijeniti.